| Home | Bolesti | Dijagnostika | Lijekovi | Radovi | Novosti | Forum | Linkovi |
luk

INFARKT SRČANOG MIŠIĆA

Šta je infarkt srca ?
Zbivanja u mišiću
Transport do bolnice
Laboratorijski testovi
Godine i infarkt
Komplikacije akutnog infarkta srca
 - rane komplikacije
 - kasne komplikacije
Rehabilitacija
rehabilitacija u bolnici rehabilitacija kod kuće
Kako živjeti dalje ?
Autor

B) KASNE KOMPLIKACIJE INFARKTA

Aneurizma srca

To je istanjeni ožiljak na srcu izgrađen od vezivnog tkiva (kao i svi ožiljci), koji je nastao na mjestu infarkta kao znak njegovog zacjeljenja. Debljina srčanog zida u predjelu aneurizme je stanjena i ne ispoljava znake aktivne pokretijivosti kao okolno zdravo mišično tkivo.

Da se ukratko podsjetimo:

  • Zdravo srce ima zdrave koronarne arterije i zdrav srčani mišić.
  • Bolesno srce ima sužene koronarne arterije sa slabom ishranom srčanog mišića.
  • Bolesno srce nastaje i onda kada se potpuno začepi koronarna arterija, prestaje ishrana srčanog mišića koji u torn dijelu odumire - nastaje akutni infarkt srca.
  • Ako čovjek prezivi infarkt, vremenom ovaj dio srca postepeno zacj'eljuje stvaranjem ožiljnog tkiva koje niJe elastično kao sto je mišično tkivo. Ako je ožiljak velik (kod velikih infarkata), veća je mogućnost da bude istanjen.
  • Ako bolesnik sa akutnim infarktom nastavlja sa svojim svakodnevnim aktivnostima i ne miruje prvih 2-3 sedmice ili i duže u toku bolesti, te ako izlaze svoje srce flzićkom opterečenju uz ubrzan srćani rad, onda usporava stvaranje kvalitetnog i čvrstog ožiljka. Zapravo, formira se ožiljak koji je na presjeku tanak.

    Kada se takvo srce kontrahuje (sistola) i izbacuje krv u aortu, ožiljak se lako izboči prema vani, suprotno radu srčanog mišića.

    Kada se takvo srce opušta (dijastola) i usisava krv u svoje komore, ožiljak se lako uvlaći prema unutrašnjosti srca (opet suprotno radu srčanog mišića). Ovakvo srce lići na "falš loptu". Kažemo da je to srce formiralo aneurizmu.

NAPOMENA: Nekada i najstrožije mirovanje u periodu iza infarkta vodi ka stvaranju aneu-rizme srca, ali mogućnost njenog nastanka je manja ako bolesnik ne opterećuje svoje srce dok se ne stvori solidan i čvrst ožiljak.

Aneurizma može biti prava aneurizma, kada je formira ožiljno tkivo, ali i lažna aneurizma, kada je formira perikard.

Ako perikard priraste uz dio srca radi neke bolesti, a radi infarkta dode do omanjeg pucanja srca i izliva krvi u okolni prirasli dio perikarda za srce, kažemo da se stvorila lažna aneurizma ogranićena perikardnim priraslicama.

Aneurizma srca se javlja u 12 do 15% pacijenata koji su preživjeli srčani infarkt. Zid joj je tanak ali ćvrst. Može biti velika od 1 do 8 cm i obićno se nalazi u predjelu lijeve komore (na vrhu srca ili na prednjem zidu). Perikard čvrsto naliježe na aneurizmu, pa čak poslije nekoliko godina i kalcificira.
Ovakve kasne aneurizme koje su sastavljene od čvrstog ožiljnog tkiva, veoma rijetko pucaju. Sa unutrašnje strane često sadrži krvne ugruške koji se jednom svojom površinom čvrsto ugraduju u zid ožiljka, a svojom suprotnom površinom, koja je okrenuta prema šupljini srca, mogu ponekad da odlome sitne ugruške koji nošeni strujom krvi izazivaju emboliju negd-je u tijelu.

Kako se manifestuje aneurizma?
Ovo je sasvim logično pitanje kod bolesnika koji su ćuli sta je to aneurizma. Zapravo, male aneurizme mogu ostati asimptomatske i ne ispoljavati nikakvih poteškoća. Za njih saz-namo slućajnim ili namjemim pregledom na ehokardiografiji.
Međutim, bolesnici sa velikom aneurizmom često pokazuju poteškoće u srčanom radu. Tu spadaju:

  • Popuštanje srca (dekompenzacija) - stanje kada srce nema snage da održava krv u stalnom kretanju kroz tijelo. Bolesnik mora uzimati lijekove za pojačanje snage preostalog srčanog mišića (kardiotonici), lijekove za pojačano izmokravanje (diuretici) i neke druge.
  • Reptura srca kod rano nastalih aneurizmi.
  • Novi napadi angine pektoris kod pacijenata sa aneurizmom.
  • Sistemna embolizacija kod slabog srca sa aneurizmom.
  • Poremečaj ritma je česta pojava kod vecih aneurizmi. Može se ispoijiti u vidu bezazlenih, pojedinaćnih ekstrasistola, ali i povremenih uporih napada lupanja srca. Ponekada su ovi napadi lupanja srca opasni po život jer mogu dovesti do treperenja srca (fibrilacija komora) što znači kliničku smrt.

    Ako je aneurizma srca uzrok ćestih i brutalnih dekompenzacija ili po život opasnih arit-mija, onda je opravdano uraditi operaciju na srcu u smislu izrezivanja aneurizme i smanjenja srčane komore. Ove operacije nose visoku postoperativnu smrtnost (40-50%).


Postinfarktni sindrom (Dressler)

Ovo je jedna od rijetkih kasnih komplikacija infarkta i javlja se pola do tri mjeseca iza infarkta. Može se javiti i poslije operacije na srcu. Nastaje kao rezultat kasne reakcije organizma na odumrlo (nekrotićno) srčano tkivo. Ovdje se odvija tzv. imunoloska reakcija organizma.
Ispoljava se visokom temperaturom, izlivom tečnosti u srčanu i pluću kesu (perikard i pleura). Praćeno je otežanim disanjem, bolovima u prsima i opštom slabošću.
Bolesnika treba odmah uputiti u bolnicu.
Liječi se kortikosteroidima i salicilatima.

ŠTA POSLIJE INFARKTA?

Ima jedna narodna mudrost koja kaže: "Niko ne može izaći iz vlastite kože", tj. pobjeći iz situacije u koju ga je život doveo. Tako ni bolesnik ne može promijeniti svoju sudbinu, ma koliko želio da izmijeni neke stvari u svom životu.

Poslije infarkta poćinjemo da sebi prebacujemo za neke stvari u životu, da se možda i kajemo, ali stvari stoje kako stoje. Upravo tako i treba da shvatimo svoju bolest, ako već nismo mislili na nju dok je još bila daleko ili možda nikada nije ni morala doći.
No, idemo dalje...
Dakle, imali smo infarkt, ali to nikako nije kraj svijeta. Treba dalje nastaviti i vratiti se punoj aktivnosti i produktivnom zivotu. Za ovo nam pomaže vrijeme, strpljenje i upornost da istrajemo, ali i adekvatno sprovedena rehabilitacija.

HealthBosnia.com - ima autorska prava na ovu stranu. Svako objavljivanje
teksta ili dijelova ovog teksta je moguće samo uz saglasnost HealthBosnia.com
© 1999-2001, by HealthBosnia.com, e-mail medmaster@koming.com. ALL RIGHTS RESERVED.